Svijet

Njemačka zatvara sve nuklearke do 2022.

02.06.2011

Njemačka koalicijska vlada je najavila preokret u politici i objavila odluku o prijevremenom zatvaranju svih nuklearnih postrojenja do 2022. godine. Tom je odlukom Njemačka postala najvećom industrijskom silom koja je najavila odustajanje od nuklearne energije. Njemački ministar okoliša Norbert Röttgen potvrdio je da je odluka konačna, te nema klauzule koja omogućuje reviziju i promjenu. Vlada želi da 8 najstarijih njemačkih reaktora, od njih ukupno 17, ostane zauvijek zatvoreno. Naime, 7 njih je privremeno zatvoreno u ožujku nakon nuklearne nesreće u Fukushimi, dok je osmi izvan pogona već godinama. Prije zatvaranja reaktora, nuklearke su u Njemačkoj proizvodile oko trećinu struje u zemlji. Da bi nadoknadili gubitak nuklearne energije, njemačka će se vlada više okrenuti obnovljivim izvorima energije i povećati ulaganja u istraživački sektor. Prema pisanju Reutersa, njemački planovi sadržavaju i odluku da se do 2020. smanji uporaba električne energije za 10 posto. Također, sadrži i detaljne planove pomoći industrijama koje ovise o energiji te planove modernizacije zgrada.

Javna rasprava o europskoj energetskoj politici

17.02.2011

U drugoj polovici ove godine, Europska će komisija objaviti "Energy Roadmap 2050", koji će se temeljiti na sličnom dokumentu vezanom za emisije stakleničkih plinova - "Roadmap for a Low-Carbon Economy by 2050". Namjera dokumenta "Energy Roadmap 2050" je predstavljanje različitih načina postizanja cilja postavljenog za 2050. godinu, a to je smanjenje emisije stakleničkih plinova za 80-95% u odnosu na razinu iz 1990. godine. Razmotrit će se opći ciljevi europske energetske politike - održivost, sigurnost opskrbe i konkurentnost, te kako će se na njih odraziti prijelaz na tehnologije s niskim emisijama ugljičnog dioksida.

Opća uprava za energiju Europske komisije poziva sve zainteresirane na sudjelovanje u izradi dokumenta "Energy Roadmap 2050", ispunjavanjem upitnika.

Energetičari prosječno sve stariji

14.02.2011

Prema istraživanju kojeg je objavio EPSU (European Federation of Public Service Unions - Europsko udruženje sindikata javnih službi), a koje je obuhvatilo prosječnu dob i očekivani broj umirovljenih radnika energetskih tvrtki u narednom razdoblju, gotovo četvrtina radnika u energetici otići će u mirovinu do kraja ovog desetljeća. Sindikati upozoravaju da će, bez kvalificirane radne snage, energetska sigurnost, kvaliteta energetskih usluga i prijelaz na tehnologije s niskom emisijom ugljičnog dioksida biti ugroženi.

Ispitane su 23 tvrtke koje će prosječno morati nadomjestiti 30% radne snage do 2020. Najugroženija je francuska tvrtka EDF, u kojoj će već do 2015. godine čak oko 40% radnika otići u mirovinu. Zato sindikati od Europske komisije zahtijevaju da pitanja zapošljavanja, strukovnog obrazovanja i usavršavanja budu uključena u europsku Energetsku strategiju 2020. te da ulaganja u radnu snagu postanu prioritetno pitanje.

Infrastrukturni prioriteti europske energetike

19.11.2010

Europska komisija predstavila je prioritete u izgradnji engetske infrastrukture u iduća dva desetljeća, koji za cilj imaju izgradnju suvremenih mreža za dobavu energije. Definirani su koridori za transport električne energije, nafte i plina, što će u budućnosti služiti za ishođenje dozvola za izgradnju i donošenje odluka o financiranju konkretnih projekata.

U elektroenergetici, od posebne su važnosti sljedeći koridori: podmorska veza između Sjevernog mora i sjevera Europe, kojom će se centri potrošnje napajati električnom energijom proizvedenom u pučinskim vjetroelektranama, veze između središnje i jugoistočne Europe i jačanje regionalne mreže te integracija baltičkog energetskog tržišta u europsko tržište električne energije. U plinskom sektoru također su identificirana tri koridora - južni koridor, koji će Europu opskrbljivati plinom iz Kaspija, integracija baltičkog tržišta i spajanje sa središnjom i jugoistočnom Europom te koridor sjever - jug, u svrhu uklanjanja "uskih grla".