Stavovi

Ovdje možete objaviti svoj stav i iznijeti svoje mišljenje o aktualnim pitanjima važnim za hrvatsku energetiku. Pozivamo Vas da postanete registrirani korisnik portala MojaEnergija, da javno i argumentirano iznesete svoje stavove te na taj način pridonesete demokratizaciji našeg društva!

Ekološke inovacije u arhitekturi, eko-arhitektura je danas energetski imperativ

11.02.2009

Za klimatsko temperiranje zgrada u industrijskim zemljama troši se gotovo polovicu primarne energije tih zemalja. Zato je gradnja bez ekoloških inovacija arhitektura prošlosti bez budućnosti. Već dugo je razvijena ekološka građevinska tehnologija: nisko energetske zgrade koje za grijanje godišnje troše manje od 30 kilovatsati po metru četvornom, energetski pasivne zgrade bez potrebe vanjske energije za grijanje i energetski plus zgrade koje dodatno proizvode energiju s aktivnim solarnim uređajima. Zgrade budućnosti biti će ne samo domicili nego i električne centrale koje će moći pokrivati više od polovice potrebe električne energije jedne zemlje. Građevinski inženjeri danas moraju biti ekološki inženjeri.

Održan okrugli stol "Organizacije civilnog društva i strategija energetskog razvoja RH"

27.11.2008

Civilno društvo nezadovoljno je predloženom hrvatskom Energetskom strategijom. Na okruglom stolu Društva za oblikovanje održivog razvoja istaknuto je da strategija uz nedovoljan naglasak na obnovljivim izvorima energije, zapostavlja štednju. Zelena akcija i stranka Zelena lista nastaviti će pritisak na Ministarstvo gospodarstva. U predloženoj novoj hrvatskoj Energetskoj strategiji potpuno je zapostavljen pojam štednje kao i plan aktivnosti kako smanjiti potrošnju energije. Autori prijedloga strategije uglavnom su uvjereni u porast potrošnje u bliskoj hrvatskoj budućnosti. Izgleda da se zaboravlja da je najbolja energija nepotrošena energija. Takva misao odgovarala bi mjerama ublažavanja takozvane financijske i moguće ekonomske krize. Njome katastrofičari u posljednje vrijeme plaše hrvatske građane naviknute na rasipnu potrošnju zadnja dva desetljeća. Ali u energetskom strateškom dokumentu štednje ipak nema. Predstavnici civilnog društva, pripadnici udruga i trezveni stručnjaci pojam štednje i potrebu njezina uvrštavanja u ključne ciljeve buduće Energetske strategije Hrvatske istakli su na okruglom stolu koji se održao 25. studenog u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu.
Voditelj energetske sekcije Zelene akcije Toni Vidan provokativno je uputio pitanje Ministarstvu gospodarstva zašto Hrvatskoj Energetska strategija uopće treba.
"Ako je sve prepušteno inicijativi poduzetnika, kojima država treba osigurati jeftinu i pristupačnu energiju, a ključne kapacitete prepustiti također privatnoj inicijativi - čemu onda ovaj državni strateški dokument?" Vidan ne vidi razloga da država samostalno ne uđe u investicije poput industrije solarne tehnologije i iskorištavanja Sunčeve energije. "Ako plinski biznis može biti državni, zašto i solarni to ne bi bio. Pogotovo, ako se strateški opredjelimo za obnovljive izvore energije" - naglasio je Vidan. On je danas najavio prosvjed Zelene akcije pred Ministarstvom gospodarstva koji će se održati u ponedjeljak 1. prosinca.

Napisao: Kruno Kartus

Nacrt hrvatske energetske strategije i trendovi u Europskoj uniji do 2030. godine

28.11.2008

U ovom radu, autor Marijan Kalea, donosi raspravu i stajalište o procjeni potreba za energijom u Republici Hrvatskoj, a vezano uz objavu nacrta Zelene knjige. U raspravi o nacrtu energetske strategije Republike Hrvatske često se javlja mišljenje da su predviđene stope rasta bitnih energetskih pokazatelja određene previsoko, te da bi i uz njihovo sniženje mogli ostvariti poželjno energetsko stanje u 2020. (odnosno 2030.) godini a uz manju izgradnju energetske infrastrukture. Da bismo se trebali okrenuti štedljivijim i učinkovitijem ponašanju u svakom pogledu, osobito učin­kovitijim korištenjem energije te da onda, maltene, ne bismo trebali uopće dograđivati naš energetski sustav novim objektima, naravno, karikirano rečeno. Da li je tome tako?

Energetska učinkovitost i nova energetska strategija

Iako su glavna preokupacija u energetskim krugovima i javnosti općenito posljednjih tjedana bila pitanja vezana uz energetsku budućnost Hrvatske, to jest moguća gradnje nuklearne elektrane i gradnja termoelektrana, nacrt nove energetske straegije prije svega donosi nove i značajne stavke u pogledu energetske učinkovitosti. Tako, očito od milja nazvana "Zelena knjiga" učinkovitu uporabu energije smatra novim izvorom energije te je konačno postavlja na značajno mjesto, ravnopravno uz bok s ostalim odrednicama planiranja energetskih resursa.

Sama strategija u svojim projekcijama potrošnje energije do 2020. i dalje do 2030. godine pretpostavlja da će se glavnina implementacije energetske učinkovitosti i postizanja energetskih ušteda ostvariti do 2016. godine i konačne uspostave tržišta energetske učinkovitosti, da bi se nakon toga nastavio trend povećanja energetske učinkovitosti, ali u smanjenom obimu. Naravno, kako bi se postigli ciljevi na području energetske učinkovitosti strategija predviđa stvaranje preduvjeta za funkcioniranje tržišta: zakonske regulative za poticanje energetske učinkovitosti i stvaranje tržišta energije te tržišnog formiranja cijena, čime bi se konačno trebala dokinuti praksa subvencioniranja cijena energije i u narodu omiljene upotrebe cijene energije kao elementa socijalne politike.

Tri dimenzije moći

18.11.2008

Što sve moramo znati o manipulacijama kad pristupamo raspravi o energetskoj strategiji: Državni mediji u svakom su trenutku na raspolaganju Vladi i projektnom timu i stvaraju dojam da oni znaju što hoće, a da predstavnici kritički orijentirane javnosti pričaju gluposti; stvara se barijera protiv sudjelovanja javnosti u procesu odlučivanja; stvara se dojam kao da je već sve odlučeno; a te sve javne propagandne resurse financiraju upravo oni kojima se manipulira.

Robert Faber, H-alter

Komentar nacrta Zelene knjige

Autor članka, Marijan Kalea, dipl.ing, smatra da su očekivane stope rasta potrošnje energije dobro procijenjene, ali da je orijentacija na izvoz električne energije nerazborita i nepotrebna, ukazuje na pogreške iznesene u energetskoj bilanci i ističe da se uvozna ovisnost u svim scenarijima s godinama povećava. Nadalje, autor obrazlaže svoju podršku Bijelom scenariju, upozorava na opasnosti koje za elektroenergetski sustav predstavlja projicirani rast instalirane snage u vjetroelektranama te između svih obnovljivih izvora energije prednost daje biomasi. Konačno, taksativno predlaže mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. U prilogu možete pročitati cijeli članak.

Zelena Lista o energetskoj strategiji

14.11.2008

U subotu, 15.11.2008. Zelena lista nastavlja svoju kampanju u sklopu javne rasprave o energetskoj strategiji RH. Ove subote štand Zelene liste nalazit će se na Tržnici Utrine od 9,00 do 13,00h. I ovom prigodom uz podjelu promotivnih matrijala omogućit ćemo građanima da napišu pismo Vladi RH i tako se direktno uključe u javnu raspravu.

Kako pomiriti energetske potrebe i održivi razvoj?

Budući energetski sustav morao bi biti održiv, ali i konkurentan s visokom stopom sigurnosti opskrbe. Morao bi se temeljiti na načelima energetske učinkovitosti s tehnologijama koje će poticati opći gospodarski razvitak. Istaknuta je također i važna stavka kako obnovljivi izvori energije moraju činiti 20.7% u ukupnom energetskom sustavu. Inzistirat će se na raznolikosti tehnologija, izvora, dobavnih pravaca i oblika energije.

NUKLEARKE - zašto za?

13.11.2008

Prigovori na nuklearnu opciju su relativno poznati, s godinama i modom variraju stavljajući najveći naglasak bilo na otpad (70e), opasnost iznutra (nakon Černobila), opasnost izvana (nakon WTC-a) i u najnovijoj iteraciji nedobavljivost urana (zadnja naftna kriza). Paralelan je u Hrvatskoj omiljen, apsolutno virulentni NIMBY (Not In My Back Yard ili prijevod: ne u svom dvorištu) efekt, koji se protivi gradnji apsolutno svega - a nuklearke su posebno zahvalna meta za takve "kritičare" (grčki kritikós je čovjek koji temu i razumije i razumno ju prosuđuje - hrvatski kritikós je svaki slučajni prolaznik koji još nije klinički mrtav).

Činjenica da Hrvatska već ima nuklearku (ne samo u 50% posjedu, već de facto u zagrebačkom predgrađu) ne obeshrabruje kritičare koji kažu da je "Hrvatska čista i ne treba nam ta đavolska naprava". To što je struja iz Krškog godinama konzistentno najjeftinija ne razuvjerava paničare koji "znaju" da je najskuplja. Objašnjavanje da nas Krško zrači enormno manje od tla po kojem hodamo ne registrira kod ljudi koji su "sigurni" da bi im nuklearka dovela nevidljivog i radio-hiper-aktivnog nečastivog pod krevet. Podatak da Francuska sa svojih 59 nuklearnih reaktora godišnje privuče 82 milijuna turista ne izbacuje iz takta dežurne branitelje škojeva i makije da nam serviraju apokaliptične scenarije propasti Dalmacije ako bi se netko samo usudio najvećem potrošaču sagraditi solidan izvor struje.

Budimo svjesni tri jednostavne, neoborive istine...

Polemike o budućnosti

12.11.2008

Pred hrvatskom je javnošću, a posebno svima koji imaju bilo kakve veze s energetikom, nesumnjivo vrlo zanimljiva jednomjesečna javna rasprava o nacrtu strategije energetskog razvitka koja će biti protkana brojnim raspravama i polemikama o energetskoj budućnosti Hrvatske. Naime, uvijek kad se pripremaju i donose dugoročne odluke o tako velikim i nužnim ulaganjima iznimno važne za budućnost Hrvatske dolazi do sukobljavanja različitih mišljenja o tome što je najbolje rješenje. Svi se slažu da je nužno dugoročno osigurati dovoljno što jeftinije energije sa što manjim posljedicama za okoliš, te ujedno povećati koliko je to moguće ovisnost Hrvatske o njenom uvozu. Međutim, stavovi se nerijetko i znatno razlikuju o tome kako to postići. Zato se sve više zahuktavaju polemike u javnosti i među stručnjacima o tome kojim bi energetskim izvorima trebalo dati prioritet, posebno u proizvodnji električne energije. Dok jedni predlažu što veće korištenje plina, drugi nuklearki, treći ugljena, četvrti rješenje vide prije svega u obnovljivim izvorima energije. Kako svaka vrsta energenata i elektrana ima i svojih dobrih, ali i loših strana, Vlada i autori strategije će, nakon što dobro poslušaju mišljenje stručnjaka i javnosti, na kraju morati izabrati najbolje kompromisno rješenje koje će pomiriti energetske, ekološke i financijske interese. Ali pritom će morati imati u vidu da najbolje rješenje treba naći što prije kako se Hrvatska već za koju godinu ne bi suočila s problemima u opskrbi energijom.
Željko Bukša, Vjesnik

Zelena akcija: Prijedlog energetske strategije nas vraća u prošlo stoljeće

12.11.2008

Nakon prezentacije prijedloga nove Strategije energetskog razvitka RH i povodom početka javne rasprave o njoj, Zelena akcija želi Vladi RH i "energetskoj struci" uključenoj u njenu izradu, jasno izraziti svoje nezadovoljstvo predstavljenim prijedlogom. "Ovaj prijedlog Strategije gura Hrvatsku u prošlo stoljeće te promovira stare tehnologije i energetsku rastrošnost" - Toni Vidan, voditelj Energetskog programa Zelene akcije. Umjesto da nas priprema na predstojeću svjetsku energetsku, financijsku i ekološku krizu na način da sa što manje energije kvalitetnije živimo i proizvodimo, ovaj prijedlog Strategije nas gura u sve veću energetsku rastrošnost i ovisnost. Ovim prijedlogom, "energetska struka" i Vlada RH pokazuju potpuni nedostatak razvojne vizije već baziraju prijedlog Strategije na pukom ponavljanju onog što su druge zemlje (pogrešno) radile u prošlosti. Pored toga, ovim prijedlogom se Vlada jasno svrstala iza interesa energetskih monopolista HEP-a- i INA-e zapostavljajući interese građana. Ponovno uvodeći mogućnost gradnje termoelektrana na ugljen i/ili nuklearke, Vlada promovira načelo da je prihvatljivo da se zdravljem građana i okolišem plaćaju navodno jeftiniji oblici proizvodnje električne energije.

Neugodna pitanja i sumnjivi odgovori

12.11.2008

Energetska strategija Hrvatske konačno je službeno predstavljena javnosti. Na prezentaciji su prikazani razni dijagrami o potrošnji i proizvodnji energije u Hrvatskoj te predviđanja (bolje rečeno nagađanja) budućih trendova. Od ostalih dijagrama, posebno je intrigantna usporedba proizvodnih cijena električne energije iz raznih vrsta elektrana, gdje su nuklearke opet prikazane kao najbolje. To me ponukalo da na prezentaciji postavim pitanje o varijacijama cijene urana zadnjih godina. Pokušao sam dobiti odgovor, na osnovi koje od različitih cijena urana unazad 5 godina su napravljene usporedbe, jer bez toga podaci koji su prezentirani postaju beskorisno štivo za zabavu tijekom javne rasprave. Odgovor je bio predvidiv, ali nažalost mogućnosti za repliku nije bilo.
Odgovor je glasio ukratko ovako: Cijena urana nije u tom razdoblju varirala tako puno kako ste u pitanju naveli (preko 1000 posto), nego samo oko 240 posto, a učinak njene promjene na cijenu električne energije iz nuklearke je zanemariv, jer uran ima udio od samo 4 posto u ukupnoj cijeni.

Da li energetska učinkovitost može biti izlaz?

12.03.2008

Sjećate li se trenutka kada je netko ozbiljno razmatrao energetsku učinkovitost kao izlaz iz energetskih problema? Ja se definitivno ne sjećam, barem ne kod nas! Svaka priča o energetskoj budućnosti završava sa pozivom na javni dialog o nukleranoj energiji. Hrvatska se trenutno nalazi u relativno nezavidnom energetskom položaju. Potrošnja energije je iz godine u godinu sve veća, pritisak na povećanje cijena energije sve veći a isto tako i uvozna komponenta energije. U takvoj situaciji sve više se osjeća ispipavanje terena za potencijalnu izgradnju nuklearke koja bi nas trebala riješiti muka energetske ovisnosti i nestašice energije. A jedini izgovor za takvo poimanje energije krije se u obliku 5% povećenja godišnje potrošnje energije. Da li nas je stvarno tako lako osuditi na linearan porast potrošnje energije u bliskoj i daljnjoj budućnosti? Slična situacija dogodila se još krajem 70-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u, kada je službena politika proicirala potrošnju energije za budućnost i naravno predvidila konstantan rast potrošnje primarne energije. Djelomičan odgovor na naša današnja pitanja još tada je dao gospodin koji se zove Amory Lovins, koji je ponukan linearnim prikazom ovisnosti o energiji još krajem 70-ih godina napravio vlastitu energetsku projekciju budućnosti. Definirao je dva ključna pojma koja se koriste još i danas, hard energy path i soft energy path.

Objavio Mate pod eEnergetika

Ne treba nam nuklearka u Hrvatskoj!

25.02.2008

Zelena lista, pridružena članica Europske zelene stranke, šokirana je nedavnim izjavama potpredsjednika Vlade RH Damira Polančeca kao i člankom u Večernjem listu od 24.02.2008. o najavi gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj do 2020. godine. Svjesni smo činjenice da je tzv. nuklearni lobby momentalno svugdje u svijetu u ofanzivi zlorabeći argumente zadnjeg IPPC-ovog izvješća o globalnoj klimi koje od svih zemalja zahtijeva hitno i drastično smanjenje emisije CO2 i ostalih stakleničkih plinova. Istina je da nuklearne elektrane emitiraju mnogo manje štetnih plinova u atmosferu od onih na fosilna goriva (drva ugljen, nafta i plin), ali su posljedice rada nuklearki neusporedivo teže, potencijalno pogubnije, dugotrajnije i skuplje. Pod posljedicama ne smatramo samo štetu pri mogućoj havariji već tu ubrajamo i zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva koje je i nakon upotrebe toliko radioaktivno da zahtijeva specijalne mjere postupanja i skladištenja, te zatvaranje nuklearke nakon isteka roka njezine upotrebe. Nevjerojatna je lakoća kojom nuklearni business iskrivljuje činjenice i olako prelazi preko svima poznatih dogođaja kao da se nikad nisu odigrali.

Za Zelenu listu,Vlasta Toth, supredsjednica